Pretraži

PROTESTANTSKO TEOLOŠKO UČILIŠTE "MIHAEL STARIN"

Obrazovna institucija Protestantske reformirane kršćanske crkve u RH (Reformed Episcopal Theological Seminary in Croatia)

NAJAVA: NOVI STUDIJ DOKTORATA PRAKTIČNOG BOGOSLOVLJA (DOCTOR OF MINISTRY)

Od slijedeće 2015./2016. godine, naše Učilište započinje s novim studijem Doktorata praktičnog bogoslovlja (Doctor of Ministry).

Doktorat praktičnog  bogoslovlja (Doctor of Ministry) stručni je doktorat namijenjen za pastoralne djelatnike (svećenike, pastore i sl.) kao i za druge koji su uključeni u određeni vid pastorala. S diplomom se ne stječe zvanje doktora znanosti (dr.sc. odnosno PhD) već doktora praktičnog bogoslovlja (s kraticom ispred imena dr. a iza imena DMin).

Doktorat praktičnog bogoslovlja mogu upisati oni kandidati koji imaju završen magisterij znanosti odnosno magisterij struke iz područja teologije (MA odnosno MDiv), te koji imaju preporuku duhovnog vodstva svojih denominacija.

Kandidati, uz uobičajenu dokumentaciju za upis, moraju poslati prijedlog doktorske teze koji uključuje sadržaj, kratko obrazloženje poglavlja kao i popis literature. Nakon odobrenja prijedloga teze, studentu se dodjeljuje mentor te može započeti sa izradom doktorskog rada.

Doktorska teza mora biti originalan rad iz praktičnog područja bogoslovlja (Pastoral, Dušobrižništvo, Misiologija i sl.) između 250 i 350 stranica teksta (1,5 prored, Times New Roman, font 12).

Doktorat praktičnog bogoslovlja nije akreditiran od nadležnog Ministarstva. Diploma se dodjeljuje temeljem crkvenih propisa budući se radi o eklezijalnom akademskom stupnju.

Svi zainteresirani mogu se javiti putem e-mail adrese Učilišta: protestantsko.uciliste@gmail.com   za više informacija.

Oglasi

PREDAVANJA IZ PASTORALNE TEOLOGIJE

Od 9. do 13. ožujka 2015. godine, naše je Učilište imalo posebnog gosta iz SAD, dr. Jona Abbouda koji je održao predavanja iz Pastoralne teologije. Predavanja su snimana te ih se može pogledati i na youtube kanalu https://www.youtube.com/channel/UCetof726ZMlUkcajiGoNmRQ

11063112_10206511666409151_1102895755_n 11015425_10206511673809336_2120274298_n

VLČ. DR.SC. IVICA KRIŽ OBRANIO DOKTORAT ZNANOSTI

Čestitamo velečasnom Ivici Križ na obrani doktorata društvenih znanosti, polja sociologije, grane sociologije religije, pri Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Protestantsko teološko učilište “Mihael Starin” bogatije je za još jednog doktora znanosti.
 10857998_10203868441045388_4700896009943283370_n 1779143_10203868439245343_1488992424941645562_n
Obrana vlč. Ivice Križa, 17.12.2014.

SURADNJA PTU “MIHAEL STARIN I INTERNATIONAL THEOLOGICAL EDUCATION MINISTRES

Dana 11 i 12 prosinca, 2014. godine naše je Učilište posjetio vlč. Will Hesterberg, direktor za razvoj International Theological Education Ministries. Dogovorene su smjernice za daljnju suradnju našeg Učilišta i ITEM-a u pogledu razvoja teološkog obrazovanja u Hrvatskoj.

OBRANA DOKTORSKE DISERTACIJE PREDAVAČA NAŠEG UČILIŠTA, MR.SC. IVICE KRIŽA,

Don. mr.sc. Ivica Križ, predavač na Protestantskom teološkom učilištu “Mihael Starin” branit će dana 17.prosinca 2014. s početkom u 10.00 sati na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu (Jordanovac 110) doktorsku disertaciju  pod naslovom: „Teološki i sociološki aspekti međureligijskog dijaloga između kršćana i muslimana u Bosni i Hercegovini“ (mentor, prof.dr.sc. Ivan Markešić).

Don Ivici, predavaču našeg Učilišta i starokatoličkom svećeniku, želimo uspjeh i Božji blagoslov prigodom obrane disertacije.

PREDSTAVLJAMO IZDANJA UČILIŠTA: WESTMINSTERSKO VJEROISPOVIJEDANJE

Knjigu možete naručiti putem e-maila: protestantsko.uciliste@gmail.com

Westminstersko vjeroispovijedanje

Westminstersko vjeroispovijedanje, te westminsterski Veliki i Mali katekizam, jesu reformirani doktrinarni spisi nastali u Engleskoj u 17. stoljeću. Ovi su spisi postali doktrinarni standardi reformiranih crkava, koje su se zbog prezbiterijalnog sustava upravljanja nazvale prezbiterijanskim kako u Britaniji tako i u Americi.[1] Crkva Engleske (Anglikanska crkva), od svoga osamostaljenja od Rimske crkve, prolazila je kroz različita povijesna, organizacijska, teološka i druga razdoblja svoga djelovanja. Na nju su utjecali kontinentalni reformatori, puritanci, zagovornici episkopalnoga i prezbiterijalnoga crkvenoga upravljanja i sl. Godine 1643. Engleski parlament je oformio komisiju koja je trebala izraditi dokument kojim bi se uredila pojedina pitanja unutar Crkve Engleske, poput načina crkvenog upravljanja (episkopalni ili prezbiterijalni, vlast kralja ili parlamenta nad crkvom i sl.), pitanja bogosluženja, sakramenata, crkvene discipline i dr. U komisiji su sudjelovali predstavnici anglikanske struje, koji su se zalagali za episkopalno uređenje crkve, te predstavnici prezbiterijanske struje (uglavnom škotski delegati) koji su se zalagali za prezbiterijalno uređenje crkve. Najznačajniji pobornik episkopalne struje bio je nadbiskup James Ussher, a pobornici prezbiterijanske struje bili su Edward Reynolds, George Gillespie i Samuel Rutherford. Nadvladala je prezbiterijanska struja te Komisija izradila dokument poznat pod nazivom Westminstersko vjeroispovijedanje. Ono je zagovaralo prezbiterijanizam, koji neće zaživjeti u Engleskoj no kao svoj standard vjerovanja u potpunosti ga je prihvatila Škotska Crkva (Church of Scotland). Westminstersko vjeroispovijedanje usvojila je Generalna skupština Škotske Crkve 27. kolovoza 1647. godine.[2]

Westminstersko vjeroispovijedanje se sastoji od 33. poglavlja koja naglašavaju kalvinistička stajališta po pitanju izbora, predodređenja (koje se odnosi ne samo na ljude već i na anđele), sigurnosti spasenja i sl. Za razliku od episkopalnog anglikanskog stajališta gdje je kralj vrhovni poglavar crkve, Westminstersko vjeroispovijedanje zastupa zaštitu crkve od države, ali i nemiješanje države u pitanja vjere i unutarnjega crkvenog uređenja. Westminstersko vjeroispovijedanje teološki je spis namijenjen prvenstveno teolozima, odnosno pastorima koji poučavaju vjernike u crkvi.

Glavni autor Velikog katekizma je dr. Anthony Tuckney, profesor duhovnosti na Sveučilištu Cambridge. Usvojili su ga Generalna skupština Škotske Crkve i Engleski parlament 1648. godine. Sastoji se od 196 pitanja i namijenjen je poučavanju s propovjedaonice, gdje se crkva poučava o osnovnim pitanjima vjere.[3]

Najvažnija tema Velikoga katekizma jest suverenost i slava Božja (Soli Deo Gloria) . Prvo pitanje i ogovor Velikoga katekizma poziva na iskazivanje slave Bogu kao krajnjem čovjekovom cilju:

“Koji je čovjekov krajnji i najviši cilj?

Čovjekov je krajnji i najviši cilj proslavljati Boga i u potpunosti se radovati u njemu zauvijek”.[4]

Glavni autor Maloga katekizma jest vlč. John Wallis, cijenjeni matematičar i profesor geometrije na Oxfordskom sveučilištu[5]. Mali Katekizam se sastoji od 107 pitanja i odgovora namijenjen djeci i mladima. Prihvaćen je od strane Generalne Skupštine Škotske Crkve i od strane Engleskog parlamenta 1648. godine.

I Veliki i Mali katekizam obrađuju osnovne kršćanske teme poput Riječi Božje, Božje suverenosti, Kristove žrtve, čovjekovog opravdanja i spasenja, Božje providnosti, Crkve, sakramenata, Deset zapovijedi, prošnje u molitvi Očenaš i sl.

Iz Škotske se reformirano kršćanstvo prezbiterijalnog ustrojstva širilo po Europi te je pristiglo i na američki kontinent, a Westminstersko vjeroispovijedanje i katekizmi postali su standardom za Prezbiterijanske crkve na novome kontinentu.

[1] Usp. J. ROGERS, Presbyterian Creeds, Lousville, Kentucky: The Westminster Press, 1991., str. 140.

[2] Usp. Usp. J. ROGERS, Presbyterian Creeds, str. 146-147; Westminster Confession of Faith, Glasgow: Free Presbyterian Publications, 2001., str.16-17.

[3] Usp. W. R. GODFREY, „An Introduction to the Westminster Larger Catechism“, u: J. G. VOS, The Westminster Larger Catechism A Commentary, Phillipsburg, New Jersey: Presbyterian and Reformed Publishing, 2002., str. xvii.

[4] Prvo pitanje i ogovor Velikog katekizma u: Westminstersko vjeroispovijedanje. Veliki katekizam, Mali katekizam, str. 73.

[5] Usp. The Book of Confessions, Louisville, KY: The Office of The General Assembly, 1999., str. 120.

Osvrt na stanje teološkog obrazovanja u Hrvatskoj

Članak preuzet s: http://glavnitok.wordpress.com/

Prošla je još jedna svečana promocija diplomanata na protestantskim teološkim fakultetima i visokim učilištima u Hrvatskoj. Čini mi se najtužnija do sada, osim možda na Teološkom fakultetu “Matija Vlačić Ilirik”.

Nakon duge borbe za akreditaciju Ministarstva obrazovanja, “Vlačić” se ipak pokazao najozbiljnijim kandidatom i najbolje prošao u “cijeloj priči”, mada je njegova pozicija i dalje vrlo nesigurna. Vlačić danas izvodi akreditirani program Sveučilišta u Zagrebu, te je praktički izgubio svoju samostalnost kao obrazovna institucija. Ono što “Vlačiću” kronično nedostaje jest adekvatan prostor i tehnički uvjeti za rad. Osim toga, “Vlačić nema partnerski odnos s crkvama reformacije i zajednicama reformacijske baštine na zadovoljavajućoj razini, te ne posvećuje dovoljno pažnje specifičnostima školovanja onih koji se pripremaju za pastoralnu službu. Studij teologije je zasigurno koristan za um i dušu, no svi znamo kolika je potreba za protestanskim teolozima na današnjem sekularnom tržištu rada.

Druga dva relevantnija protestantska učilišta*; to su Visoko evanđeosko teološko učilište u Osijeku (VETU – nekadašnji Evanđeoski teološki fakultet) i Biblijski institut iz Zagreba (koji sebe smatra područnim studijem VETU-a), definitivno u ovome trenutku nemaju niti dopusnicu niti akreditaciju  Ministarstva obrazovanja, a, kako stvari stoje, nemaju realne uvjete ni da ju doskora ponovno steknu. Ostaje samo nada (i obećanja vodstva) da će se situacija promijeniti, no ta nada je “na vrlo dugom štapu”.

EVTOS i Biblijski institut imaju relativno solidne tehničke uvjete za rad. Biblijski institut njeguje i dobre partnerske odnose s vjerskim zajednicama članicama udruge po imenu Protestantsko evanđeosko vijeće u RH, te priprema službenike za rad u ovim zajednicama. No ono im što nedostaje jest kadar. Visoko teološko učilište se ne može graditi uglavnom samo na uže biblijskim predmetima (poput neke biblijske škole), pa čak i bez kvalitetne biblijske teologije. Nezamislivo je govoriti o studiju teologije bez kvalitetnog (barem) Uvoda u filozofiju i ontologiju, bez adekvatnog učenja sustavne teologije, patrologije, povijesti Crkve, liturgike, psihologije i sociologije religije itd. Tužno je bilo vidjeti ovogodišnju svečanu dodjelu Potvrda (a ne Svjedodžbi ili Diploma kako to priliči), bez potpisa akademskog dekana, čak bez upisanog zvanja koje je student stekao na kraju višegodišnjeg studija!?!

Ovdje ponovno dolazi do izražaja protestanska nesloga, podjele i nepomirljivost. Sve protestante u Hrvaskoj, zajedno s onima iz slobodnih zajednica reformacijske baštine može se smjestiti u dvije prosječne gradske rimokatoličke župe (i to sam mnogo rekao). Da li je realno, potrebno i moguće da imamo toliko teoloških fakulteta i učilišta? Ne bi li bilo bolje imati jedan solidan akreditirani fakultet s tehničkim uvjetima i kvalitetnim kadrom, eventualno dislociranim studijima, sa studijem teologije na doista akademskom nivou za svakoga, te interkonfesionalnim i interdenominacijskim sjemeništem za potrebe vjerskih zajednica? Ne bi li takav (“jedan ali vrijedan”) faklutet i država lakše prepoznala kao partnera u obrazovanju? Bojim se da je mnogo veći problem u nama, nego u državi i Ministarstvu obrazovanja.

Naravno, u ovom konceptu i dalje bi ostalo dovoljno prostora za interna crkvena učilišta (na koja vjerske zajednice prema Zakonu i Ugovoru s Vladom imaju pravo) u kojima bi pojedine vjerske zajednice dodatno osposobljavale svoje službenike u svojim teološkim, liturgijskim i pastoralnim posebnostima.

Na ovogodišnjoj promociji Biblijskog instituta dr. Mark Hamilton je u svojoj propovijedi istaknuo da želju za moći često nastojimo zaogrnuti u pobožno ruho. Nije li možda upravo u tome velik dio problema – u želji za moći i kontrolom? Nije li velik dio problema u našoj ljudskoj slabosti da živimo u iluziji da ćemo zauvijek potrajati? Treba li se toliko grčevito držati kontrole i moći? Treba li drugoga koji ima viziju i “može potegnuti” doživljavaju kao prijetnju koju treba ukloniti, pa makar intrigama i diskreditacijom? Zašto ne podijeliti dio odgovornosti s mlađima koji znaju, mogu i hoće? Hoćemo li radije gledati propast onoga na čemu smo mukotrpno radili, nego da nas naslijedi netko drugi?

Sada se nalazimo u svojevrsnoj pat poziciji. Uslijed konfuzije koja vlada, pojedinim vjerskim zajednicama ne preostaje ništa drugo nego da prošire djelokrug rada svojih internih obrazovnih institucija, te samostalno ili suradnji s partnerima iz inozemstva školuju kadrove za pastoralnu službu.

.

Jasmin Koso, studeni 2014.

ČASOPIS ANGLIKANSKE CRKVE SJEVERNE AMERIKE “THE APOSTLE” (INTERNET IZDANJE)

Časopsi Anglikanske crkve Sjeverne Amerike (pod čijom je jurisdikcijom Reformirana episkopalna crkva) dostupan je o u internet izdanju na linku  https://c119b78671d19b8aee34-1ab073aa91389396dfc8b6aabc9b141e.ssl.cf2.rackcdn.com/acna_apostle_fall2014_web.pdf

Časopis donosi vijesti iz života i rada Anglikanske crkve Sjeverne Amerike, a ovaj je broj posebno posvećen ustoličenju novoga nadbiskupa Crkve, Foleya Beacha nadbiskupa Crkve, Foleya Beacha.

PREDSTAVLJANJE KNJIGE: POVIJEST REFORMIRANE CRKVE U HRVATSKOJ

Dekan Protestantskog teološkog učilišta “Mihael Starin”, biskup dr.sc. Jasmin Milić predstavlja svoju knjigu (doktorsku disertaciju) “Povjest reformirane crkve u Hrvatskoj. Knjigu možete naručiti putem e-maila: protestantsko.uciliste@gmail.com

O knjizi su rekli:

“Knjiga dr. Jasmina Milića prava je riznica podataka o povijesti hrvatskog protestantizma, navlastito hrvatskih kalvina u Srijemu, te o njihovoj jedinstvenoj zajednici u Tordincima, gdje reformirana župa, uz prekide, djeluje od sredine šesnaestog stoljeća. Dr. Milić daje povijesni, teološki, ekleziološki i kulturni prikaz ove zajednice, koja je kroz stoljeća, često pod nesklonim vlastima, izborila za reformirano kršćanstvo onako kako ga je porinuo Jean Calvin, Božji izbjeglica i ženevski jurist. Jasnoća njegove vjere u slobodni dar Božje milosti održala je reformaciju kad je zapala u krizu nakon Lutherove smrti. Jednako tako, stroga spoznaja o ljudskoj bespomoćnosti bez Božje ljubavi održala se u ravnici između Vuke i Drave.”
Prof. dr.sc. Ivo Banac, Profesor povijesti, Sveučilište Yale i Sveučilište u Zagrebu.

“Presudan je značaj knjige ‘Povijest Reformirane crkve u Hrvatskoj‘ za hrvatsku historiografiju, knjige koja osvjetljava slabo znani trenutak povijesne istine, iako u malom obimu predstavlja gotovo jedine preostale međaše hrvatske povijesti, kulture i civilizacije.” Prof.dr.sc. Ivan Balta, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Osijek

“Tekst je napisan jasno, uz primjerenu stručnu terminologiju i obradu historiografskih podataka. Autor je koristio obilnu relevantnu stručnu i znanstvenu literature… Zaključci koje autor daje u svakome od poglavlja kao i na samome kraju su korektni, valjani I znanstveno utemeljeni…. Ukupno gledajući, disertacija je vrlo vrijedan doprinos istraživanju povijesti Reformirane crkve u Hrvatskoj i, osobito u Tordincima.”, Prof.dr.sc. Boško Marijan, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Osijek

“Autor u radu pokazuje dar za rasčlanbu i analalizu, sposobnost sažimanja i potrebne distinkcije, oštra diskriminacijska crta kako u razdvajanju fenomena,tako i njima pripadajućih pojmova i kategorija – sve su to oznake koje se lako isčitavaju na stranicama ove disertacije. Autor to duguje ne samo literaturi i  arhivskoj građi koju je savladao, nego i svojoj invenciji, mašti i lucidnom zapažanju… Jednako u analizi kao i u sintezi, došla je do izražaja produhovljenost autora,budući da je pokazao zavidnu erudiciju i sposobnost poniranja u izučavanju fenomena kalvinizma i to na sustavan, analitičan i nadahnut način.Nalazim da je disertacija vrlo dragocjena u izučavanju povijesti kalvinizma i izvan navedenih vremenskih okvira.”

Prof.dr.sc. Zdravko Šorđan, Teološki institut, Beograd

“Istraživanje povijesti, posebice crkvene, je nužno za razumijevanje identiteta jer ono ne odgovara samo na pitanje odakle smo nego i tko smo. Milić je vec prije ove knjige stekao reputaciju pouzdanog proučavatelja kalvinizma na hrvatskom tlu a ovom detaljnom studijom nam dešifrira velik dio povijesno-pravno-teoloskog DNA najstarije i najznačajnije lokalne crkve reformirane provenijencije na južnoslavenskom .” Prof.dr.sc. Peter Kuzmič, dekan Visokog evanđeoskog teološkog učilišta u Osijeku.

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com.

Gore ↑